Wednesday, 30 November 2011 23:38
Tamannu

Phowa 
Kaže se da umiremo kako smo i živjeli.
Možda bismo mogli okusiti umiranje da bismo usmjerili svoj život.
Kada umremo, zalazimo u novi, nepoznati svijet. A taj nas svijet može zaplašiti, utjerati nam strah u kosti stoga što iskustva tog svijeta ne nalikuju našim iskustvima , a opet – slični su kao jaje jajetu" And here and now. " U tibetanskom budizmu, phowa se meditacija – kao jedna od šest joga velikog majstora Narope – smatra najdjelotvornijom i najdragocjenijom praksom koja nas priprema za smrt. Phowa doslovno znači „Prijenos svijesti“ u momentu smrti. To je temeljna praksa Bardo ciklusa, tranzicijskog iskustva na rubu ovog i sljedeće života. Inicijacija je učenje, tj. vođenje pomoću mantre i tantričkih metoda disanja i vizualizacije o tome kako dospjeti na Vrhovni put oslobođenja sebstva od iluzornog svijeta samsare.To je metoda s ciljem promjene iskustva smrti, što neminovno dovodi do vrata oslobađanja. Inicijacija u phowu smatra se neposrednim putem k oslobođenju jer – ukoliko je se pravilno i predano prakticira - otvara kanale svijesti koji u momentu smrti dovode do stanja koje se zove „Čista Zemlja“, odakle je – tada bez prepreka i spoticanja – prosvjetljenje moguće.
Tibet je jedina zemlja na svijetu koja je svoj um i promišljanja usmjerila na unutrašnje blago. Niti u jednoj drugoj nije bilo toliko ekstenzivnog istraživanja u smjeru smrti, jer na Tibetu se prakticira tehnika nazvana Bardo, a to je proces koji počinje u onom trenutku kada osoba počinje umirati. Kroz svoju povijest, Tibet je bio i unutarnje hodočašće i hodočasnik. (Bilo je) na stotine i stotine hramova na Tibetu, no te hramove ne valja uspoređivati ni s čim, jer jedino "poslanje" tibetanskog hrama je istraživanje samoga sebe: osvijestiti sebe! Stoljećima se pronalazilo tisuću putova na kojima bi procvjetao unutarnji lopoč, a u njemu i kroz njega naše najdragocjenije blago… Čitav svijet će imati koristi od tog iskustva. A svijetu je to nasušna potreba. „ Om Mani Padme Hum“ The Great Path).
Više informacija o Phowa Retreat meditaciji - elementarnoj meditaciji bardo stanja, koja se održava sljedeće godine u Rimu, po drugi puta na Zapadu, od strane iniciranog majstora Zhu-Wang Cai-Kun Rimpochea od 21-26- veljače možete pronaći na:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Read more...
Tuesday, 29 November 2011 00:38
Tamannu


Khaleh
je iranska riječ koja označava posebno srčanu i blisku povezanost ili psihički rodbinski odnos s drugom dušom. Umnogome nalikuje španjolskom izrazu comadre. Comadre znači: „ja sam tvoja majka, a ti si istovremeno moja majka“, a upotrebljava se na španjolskom kako bi se opisao prisan odnos dviju žena koje paze jedna na drugu, „jedna drugu drže na oku“, međusobno se suportivno podučavaju, i to tako da je duša uvijek uključena u uzajamnu skrb, bilo neposredno ili posredno, putem spominjanja riječi duša. Koncept značenjskog bogatstva khaleh odnosa, baš kao i comadre, upliće prisni odnos prijateljica koje su sklone jedna drugoj i koje se istovremeno međusobno brinu kao da su jedna drugoj uskočile u ulogu majke. Poštuju se, štite, povjeravaju i uvode u mnoga životna polja – u osjećajni vrtlog, u tajnovite i snovite slike unutarnjeg života. Bilo da prolaze kroz dražesti zvonkog smijeha ili tupi muk duboke zabrinutosti, bilo da se obrušavaju na posljednje eskapade, podlegnu zovu novotarija ili se popenju na najviše stablo kako bi obuhvatile pogledom sve dokle im on seže... sve khalehs i comadres žive jedna za drugu, spremne su umrijeti da zaštite drugu dušu. A to je – ne samo među ženama – zaista veliki poduhvat.
Sunday, 23 October 2011 21:46
Swami Vivek Puri

Sat Sanatan Dharma
Vedska kultura je poznata kao Sanatan ili vječna kultura. Sat Sanatan Dharma nije religija u smislu jedne religijske doktrine kao većina danas postojećih religija. One imaju jednu osobu - utemeljitelja čija duhovna iskustva formiraju bazu te vjere. Sat Sanatan Dharma se bazira na duhovnim iskustvima desetine tisuća duhovno prosvijetljenih pojedinaca, muškaraca i žena, rišija (od riječi driš – vidjeti), koji su prenosili poruku duhovnosti. Pri tom su bitni kal – vrijeme i deš – mjesto, tako da se ta kultura prilagođavala mjestu i vremenu. Rišiji, njeni prenositelji i utemeljitelji su odabrali biti neimenovani nazivajući se prema svojoj ulozi, kao npr. Vyasa - kompilator, prevoditelj, onaj koji je sakupio znanje.
Na taj su način omogućili da se njihove spoznaje jednostavno, nepristrano i bez predrasuda povežu sa ranijim učenjem, prilagode mjestu i vremenu te prenose u neprekinutom lancu sa Učitelja na učenika - Guru parampara. Sanatan ima daleko previše osnivača da bi ih se pobrojalo. Učenja Sanatan Dharme su znana kao apaurušeja, što znači da nisu temeljena na ličnosti, nego na principima. Ovo je vrlo bitno naglasiti budući da Sat Sanatan Dharma nije otkriće, izum bilo kojeg pojedinca ili grupe pojedinaca već kao što znanstvenici ne pronalaze zakone prirode, nego ih otkrivaju, tako ovi osnivači, rišiji nisu pronašli duhovne zakone, već ih otkrili tj. primili u meditaciji. Sat Sanatan Dharma je odnos između individue i univerzuma te dharma ujedno podrazumijeva i vječnu, kozmičku mudrost, zakon i akciju. Sat- istinska, Sanatan- vječno i univerzalno, Dharma - ono što sadržava i održava univerzum. Tako je Sat Sanathan Dharma ono što drži društvo i civilizaciju u zajedništvu putem ispravnog življenja. U širem smislu označava upoznavanje sa vječnim zakonima univerzuma koji upravljaju svime. Potraga za njima te primjena ovih zakona za dobrobit sviju je način prakticiranja Sat Sanatan Dharme. Sve religije koje do danas poznajemo, nastaju, traju i nakon nekog vremena se gase da bi prepustile mjesto nekoj drugoj koja je trenutno usklađena sa mentalitetom, kulturom i društvenim uređenjem tog vremena. Sanatan je vječna jer sadrži vječne vrijednosti na kojima se temelji ljudska evolucija. Ona je podijeljena u 2 ogranka: Gjana kanda - Obuhvaća gjanu - znanje i vigjanu - znanost što se bazira na iskustvenom znanju koje je osoba stekla tijekom života. Vigjana obuhvaća teorijske i filozofske zapise Aranjaka i Upanišadakoje prenose univerzalno duhovno znanje ne ograničavajući se na neki određeni božanski pojam ili lik. To je znanje o duhovnim načelima i kozmičkim zakonima kao i o tattvama - elementima. U Gjan Kandu pripadaju jogiji i Sanjasiji, Svamiji. Karma kanda – grana akcije ili rituala. Obuhvaća teme o karmama - djelima i upasanama - žrtvama. Karma kanda se bavi praksom te obuhvaća himne, molitve i mantre, tj Samhite i Brahmane, običaje i ceremonije. Tu pripadaju Panditi-svećenici. Sat Sanatan Dharma govori kako čovjek ne smije negirati rad, potrebe tijela i obitelj pa tako postoji purušarth - čovječja svrha, četiri principa koja svako ljudsko biće treba postići u svom životu da bi bio Čovjek, a to su: Artha - materijalno blagostanje, što znači da čovjek treba imati dovoljno za sebe i svoju porodicu. Ako imate krov nad glavom, hranu i odjeću nećete biti u stalnoj panici što donosi sutra, a stabilno i bogato društvo je moguće jedino kroz bogatstvo svakog pojedinca. Nije grijeh imati i biti bogat, u jednom bhađanu se pjeva: „Evo ti moja mala Gospode, ja gladan ne mogu meditirati.“ Kama - uživanje u sreći, sigurnosti, kreativnosti, korisnosti i inspiraciji. Sat Sanatan Dharma ne govori da su emocionalne potrebe za srećom i zadovoljstvom loše već da trebamo biti zadovoljni jer kada počne naše duhovno putovanje „plakanje nas jedino može povući unazad“.Dharma - ispravan život. Ispunjavanje vrlina, dužnosti i odgovornosti, pošten posao, odgovornost prema obitelji, društvu - to je moralna dharma. Čovjek ne smije negirati dužnosti i obećanja. Duhovna dharma je postići atam gjanu, samorealizaciju u ovom životu. Mokša - oslobođenje. Sloboda od ponovnog rađanja i umiranja, samorealizacija. Mokša dolazi kroz poštivanje dharme, kame i arthe, a cilj svakog čovjeka je spoznati svoje vlastito jastvo i postati napokon slobodan od vezanosti prema svjetovnim užicima i slobodan od patnje. To je vrhovni cilj života, ponovno se sjediniti sa našim izvorom - Paramatmom - apsolutom, Bogom. U Sanatan ili vječnoj kulturi život je podijeljen u četiri stupnja. To nije slučajno jer je glavni princip da je naš fenomen odraz univerzuma. U kozmičkim razmjerima vrijeme je podijeljeno na četiri juge, četiri godišnja doba, pa je tako i ljudski život podijeljen na četiri perioda - ašrama . Bramačarja ašram je do 25 godina života i on je posvećen studiranju, učenju. Grihastha ašram, od 25. do 50. godine života, posvećen je osnivanju porodice i poslu. Vanaprašta ašram, od 50. do 75. godine je vrijeme kada se polako povlačimo iz aktivnog života i prepuštamo posao svojoj djeci. Podučavamo unuke i možemo reći da imamo savjetodavnu funkciju. Sanjas ašram, od 75 godina pa do kraja života je period kada se povlačimo i potpuno posvećujemo našem cilju, atam gjani.
Mahamandaleshwar Paramhans Swami Maheshwarananda - dio predavanja o Sanatan Dharmi, Strilky Ašram, Češka, 2007
- „U svetim spisima koje su nam donijeli rišiji, u Upanišadama i Vedama pa čak ni u Mahabharathi, Bhagavat Giti i Srimad Bhagavatam se ne spominje neko posebno ime neke religije jer je tada postojala samo jedna religija, Sanatan Dharma. Sanatan Dharma znači univerzalni princip koji se slijedi od samog stvaranja Univerzuma. Hinduizam vjeruje samo u jednog Boga, i taj Bog nema imena, on je Išvara, univerzalni princip, kozmički zakon, a kozmički zakon je Sanathan Dharma. Oni koji to razumiju, poštuju i prihvaćaju, oni se zovu sljedbenici Dharme. Ako ste Dharam Karan to znači da prihvaćate, slijedite Dharmu. Vede i Upanišade su učenje samo o jednoj stvari - o Univerzalnom i samo jednom Bogu. S druge strane, u Hinduizmu postoje milioni Bogova i vjerovanje u njih. I jedno i drugo je točno. Ako se pitate kako je to moguće, Holiguruđi će vam jednostavno odgovoriti: „Jedno u svemu i sve u jednome“. Svi oblici tekućine na zemlji potjeću iz jednog korijena, iz vode. Vi vidite forme i oblike, ali u suštini to je jedno, ista kvaliteta. Tako je samo jedna kvaliteta, Bog, Išvara i razni oblici koji proizlaze iz njega. Brahma Satja Đagat Mithja - Krajnja istina je Brahman, a Đagat Mitja, sav ovaj promjenjivi svijet je nestvaran. Sanatan Dharma znači za nas Dharmu koja nam je namjenjena u ovom životu. Sanatan vrijednosti su ljubav, sreća, zadovoljstvo, sklad, mir - to su univerzalni principi i nitko nema „Copyright“ na njih. To je jednako podareno svim bićima kako biljkama, životinjama tako i ljudima“.
Friday, 21 October 2011 10:21
Tamannu


PRIJEMOSNICA
Prije tridesetak godina psiholog i praktičar budizma John Welwood skovao je termin „psihološke prijemosnice“ kako bi objasnio poteškoće s kojima se susreću meditanti, kako oni koji rade sami, tako i oni koji žive u budističkim komunama. Poteškoća se odnosi na česti prigovor odn. nezadovoljstvo meditanata kako im meditacija više ne donosi ono zadovoljstvo za koje se činilo da ga je donosila kada su bili mlađi ili tek započinjali s praksom. Eh, pa sad… S godinama i iskustvom, čovjek razabire monogo toga. Često – a da toga nismo svjesni – posežemo za prakticiranjem duhovnih praksi upravo onda kada se nalazimo u zoni psihološke prijemosnice, tj. kada želimo zaobići ili odgurnuti od sebe neriješena emotivna stanja, zaliječiti psihološke rane i stvoriti dojam da završavamo razvojne zadatke koje nismo priveli k kraju. Kada “psihološki premošćujemo”, koristimo se induciranim osjećajem svjesnosti ili oslobođenja kako bismo sami sebi razumno objasnili nedozreli plod transcedencije (premature transcendence) ; Koristimo se čak i apsolutnom istinom da bismo umanjili i relativizirali vlastite potrebe, a prirodno je da one idu “u paketu” sa psihološkim i razvojnim disfunkcijama.
I – kao što rekoh – dok smo bili mladi i u zanosu, nesvjesni “prijemosnice” ekstatično smo pocupkivali umom. Ne vjerujem da u tome ima ičeg neoprostivog, ali ima nedorađenog posla. Rad na osvješćivanju prijemosnica čini se vrlo bitnim. Bilo da smo mladi ili stari.
Više: http://www.huffingtonpost.com/lewis-richmond/does-meditation-still-wor_b_900643.html
|
|