1earth1spirit

VAZMENO ALLELUJA(JE)

Uskrs je kao pomični praznik usko povezan s Mjesecom, što dokazuje i to da ga crkva kalendarski vezuje uz Mjesečeve mijene te (po gregorijanskom kalendaru) pada uvijek prve nedjelje po punom Mjesecu nakon proljetne ravnodnevnice: uglavnom između 22. ožujka i 25. travnja. Stoga „Aleluja“ jutros uz sve one koji su nakon korizme vazmeno bdjeli pa potom tek danas po strogim pravilima  izgovaraju Alleluja.  Crkveno Vazmeno trodnevlje ili Triduum pascale/Triduum sacrum dostiže danas svoj vrhunac, da bi sutrašnjim danom započelo Uskršnje vrijeme koje broji ravno 50 dana. Jer na obljetnicu sutrašnjeg dana - ako ćemo po gregorijanskom kalendaru – dogodila se najznačajnija afirmacija žena u Novom Testamentu stoga što su upravo žene pronašle grob bez tijela Isusovog. Svima koji ovaj dan slave kao Treći dan Triduuma te se poslanjem, odabirom ili tradicijom priklanjaju i obilježavanju Isusova uskrsnuća, želimo Sretan Uskrs. Ako se pitamo zašto jaja pretvaramo u pisanice, sjetimo se stare simbolike jajeta: (Uskršnje) je jaje široko rasprostranjen simbol. I Perzijanci su običavali međusobno si darovati jaja za dane blagovanja jer jaje je simbol ponovnog rođenja, a na područjima slavenskih jezika, mahom se u ruralnim sredinama bojaju u crveno. Jer crvena je boja života.

Kôdovi blagoslova

Postoji vanvremenski i vanprostorni kôd sakralnog vremena.

Što se kršćanstva tiče, astronomska su odstupanja – po pitanju crkvenog računanja – dovela do razlike između gregorijanskog i julijanskog kalendara pa tu razliku i ove, 2012. godine brojimo trinaesticom. No ne zaboravimo da postoje (po pitanju pravoslavlja) i armenski, koptski, etiopski crkveni kalendari...

Svima koje je tradicija, naslijeđe, odabir ili invokacija dovela do prvotnog julijanskog te u skladu s njime danas, 7. siječnja 2012. godine slave Božić – svjetlosno neka odjekne - Христос се роди! С Рождеством Христовым! Շնորհավոր Ամանոր և Սուրբ Ծնունդ

Kako to kažu u jeruzalemskoj patrijaršiji, nije mi znano..., a u nekim hramovima na Atosu, kaže se ovako: Καλά Χριστούγεννα!

IZ RUKU MAGOVA:

smirna, zlato i tamjan

već postojećem, uzlaznom sjaju nadodaju simboliku čudesnog svjetla epifanije – apsolutne objave i svoje dveri otvaraju svima onima koji tragaju. Činjenica je da je kršćanska tradicija od magova napravila kraljeve, i to trojicu zbog ova tri dara.

Egipatski papirusi, Vede, Biblija, Kuran – posvuda se spominje smirna u obrednim ritualima. Smirna i tamjan su bile dvije tvari koje su se obavezno koristile za kađenje, balzamiranje, liturgiju i meleme. Zlato je oduvijek simbol mudrosti i dalekovidnosti i predstavlja duhovnu čistoću.Mag (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je riječ koja je u uporabu ušetala iz staroiranskog svijeta, a od 4. st. p.n. e. i označavala je drevne stručnjake iranske religijske tradicije. Lingvistički izrasta iz indogermanskog korijena *magh – u značenju „moći, (uz)moći, (po)moći. Značenje prije navedenog vremena ostaje u magli.Iako nerijetko (negativnim konotacijama) povezani s nekromancijom, odn. evokacijom mrtvih zaradi proricanja (Strabon), izraz mag odn. magi spaja znanost starog svijeta: i zvjezdoznanstvo, i vidovitost i udubljivanje u onostrano…

"Ja sam svjetlo svijeta!"

Svarga i Varuna

i Xmas i Navidad i Natal i Noël....

Činjenica da se Sunce počinje uzdizati i da dan postaje dulji vidljiva je ljudskom oku točno četiri dana nakon zimskog solsticija, odnosno oko 25. prosinca, datuma koji se vezuje uz mnoge proslave svjetla i ponovnog rađanja Sunca. Svima koji dana 25. prosinca, iščitavaju drevne poruke svjetla, želimo oganj u srcu. Slavene koji slave (ima li povezanosti:)), podsjetimo da su primjerice, južni Slaveni štovali Svaroga kao Boga svjetlosti, vatre i topline, a da je on spoj Svarge i Varuna iz sanskrta.

Za kršćane, nesumnjivo,  noćas počinje razlika od onih trinaest dana između računanja xmasa po gregorijanskom i julijanskom kalendaru. U starim grčkim inačicama Novog Zavjeta, slovo (χ) [hi], prvo je slovo imena Krist (Χριστός). Slično se latinično slovo X koristilo za skraćenicu riječi Krist, a engleski je savršeno preuzeo ovo, spojivši Christ's mass tj. Krista s misom i skovao zgodan izraz: xmas! Naš je Božić jednostavno skraćenica od riječi „Bog“ – i zgodno se kao izraz uklapa u ideju o misi za Krista, za njegovo navodno rođenje (nitko ne zna kada se točno rodio, koplja se lome oko toga)