Mitologija Slavena
Sažetak:
Još i danas postoje ne otkriveni dijelovi mitologije starih Slavena, ipak na temelju nekih arheološki nalazaka i starih zapisa kroničara toga vremena, možemo dobiti uvid u astralni svijet Slavena. Cijela hijerarhija slavenskih božanstava nije do kraja poslagana, pa si još uvijek dvoji čak i oko samog vrhovnog božanstva, ne zna se je li "nebeski šef" Svarog ili Perun, ali najčešća teza je da je Perun vrhovni bog Slavena, no da je njega stvorio Svarog. Za svaki aspekt slavenskoga života postojao je određeni bog, tako da je o ratovima i proricanjem brinuo Svetovid, stadima i poljima je najvjerojatnije upravljao Volos, o zimi Stribog, Vesna o proljeću, a rođenice o sudbini pojedinih Slavena. Svi ti bogovi su imali svoje hramove i svetišta, prinošene su im žrtve u nadi da će bogovi uslišati želje svojih podanika. Oni koji su najčešće prenosili želju božanstava narodu, su bili svećenici, najugledniji i najmoćnija žitelji slavenskih plemena. Njihova je moć ponekad i nadilazila moć samog kralja. Slaveni su također štovali i svoje mrtve, vjerovalo se da pokojnikova duša prelazi u drugi svijet, s druge strane mora, zvan nav. U kratko rečeno, Slaveni su posjedovali bogatu i snažnu kulturu, pa tako i raznoliku religiju, koja je bila bitan komponent njihove svakodnevnice.
Ključne riječi: Slaveni, mitologija, bogovi, Perun, hramovi, svećenici, nav
Stari Slaveni bili su politeisti, vjerovali u više božanstava. Vjerovali su da sve na ovome svijetu potječe od nekog višeg bića. Slavenska mitologija i slavenska religija razvijale su se kroz otprilike 3,000 godina. Pretpostavlja se da neki njeni dijelovi dolaze iz neolitika, ili čak mezolitika. Ova religija posjeduje brojne zajedničke značajke s ostalim religijama koje su potekle od protoindoeuropske religije.
